

Bolonjski univerzitet, Italija, 1088.
Univerziteti
Univerziteti su daleko najznačajnije obrazovne institucije u srednjem veku. Reč universitas u osnovi znači sve, u kolektivnom smislu, i mogla se primeniti na svaku grupu ljudi koji su sarađivali sa zajedničkim ciljem. U početku su univerziteti bili gilde profesora u severnoj Evropi i gilde studenata u Italiji i južnoj Evropi. U oba slučaja, one su osnivane da zaštite svoje članove i da unaprede njihove zajedničke interese. Prvi univerziteti su oformljeni u Bolonji, Parizu, Oksfordu i Kembridžu.
Bolonjski univerzitet je oformljen 1088. godine, i vodi se kao najstariji univerzitet. Strani studenti koji su živeli u Bolonji su se okupili povodom zaštite od gradskih zakona koji su se njih ticali, i pozvali su profesore koji bi ih naučili tome. Tako je ovaj univerzitet nastao oko oblasti prava, i kasnije unapredio svoj opus. Bolonja je krajem 12. veka nudila podučavanje iz četiri predmeta: retorike, građanskog prava, kanonskog prava i medicine Ubrzo su učitelji raznih predmeta stvorili sopstvene gilde ali su studentske gilde imale glavnu reč o svim pitanjima osim određivanja neophodnog nivoa znanja da bi se stekla diploma. Učitelji, odnosno profesori, morali su da se zakunu na pokornost rektorima, da pitaju za njihovu dozvolu pre nego što izađu iz grada, kao i da plaćaju ako zakasne na predavanja ili ako ga previše produže. Pored ova tri univerziteta, postojali su i mnogi drugi univerziteti na području zapadne Evrope, ali treba istaći da 1396. godine nastaje Univerzitet u Zadru, što doprinosi kasnijem razvoju obrazovanja na području Balkana.